Reci mi, ali kratko

Jedan tweet ili SMS već uveliko mijenja cijeli svijet. Iza tastatura i ekrana riječi su se odmetnule i oživjele u svakodnevnom razgovoru. Kada pomislimo na SMS sleng ne govorimo samo o tinejdžerima. Mislimo i na naše roditelje i njihove roditelje koji već znaju što znači COOL, LOL ili WTF.

SMS komunikacija jednostavno traži jezične prečice. Činjenica je da klinci rade više stvari istovremeno. Oni koriste chat, SMS, tweet, Facebook, tagiraju se, gledaju YouTube… Takav način komunikacije i razmjenjivanja informacija naziva se multitasking. S njim klinci žele stići svijet koji se vrtoglavo mijenja. Ono što je najvažnije i u čemu se svi slažemo je da im to polazi za rukom, da ne kažemo palcem, ili od pojave ekrana na dodir, čak kažiprstima. Dok pišu SMS, nemaju baš puno vremena ubaciti znakove interpunkcije i velika slova. Pojednostavljivanje i skraćivanje rečenica putem znakova i kombinacijom brojeva i slova je neminovnost i posljedica sve bržeg života.

Ovaj globalni fenomen razvija lokalne specifičnosti.

Sve to utječe i na oglašavačku industriju i iz korijena mijenja način komunikacije s potrošačima, pogotovo s novim generacijama. JWT u svojim trendovima za 2012. tvrdi da “povezani suvremenim tehnologijama, mladi ljudi danas ne poznaju granice i ograničenja i realiziraju masivne projekte jednim klikom miša”. Zato je “GO Generaciji” jako važna brzina i sažimanje sadržaja na najmanji broj nosilaca značenja. Oni tako oblikuju i prilagođavaju jezik tempu njihovog života. Zato bi brendovi, naročito oni namijenjeni mladima morali uvidjeti ove promjene i prilagoditi svoj ton komunikacije kako bi im se približili. Njima se ne treba obraćati poput njihovih roditelja. To već imaju i nije im cool.

Twitter je pomaknuo ovu granicu i smanjio komunikacijski prostor za 20 karaktera i valjda je to i jedan od razloga zašto je postao tako globalno popularan. Tweet recepti, pjesme, romani, oglasi, kritike, vijesti – sve staje u 140. Pa čak i to da je Srbija dobila kandidaturu za članstvo u EU 🙂

Kako piše list 24 sata, prisutnije su skraćenice preuzete iz engleskog jezika, ali također nastaje i cijeli spektar na srpskom jeziku koje stječu opće priznato značenje i prepoznatljivost. Za sada se kod nas koriste uglavnom klasične skraćenice, čije se značenje može lako dešifrirati. Tako se, umjesto „ćao“, kuca samo „ć“, dok je „bzvz“ – kratko „bez veze“. Ako vam se netko ili nešto sviđa, onda se to na internetu često istakne sa „đa“, a ako vam netko napiše „GSP“, to ne znači da je u gradskom prijevozu, nego da trebš „gledati svoja posla“.

Pokušat ćemo zato pratiti nove trendove i za kraj vam se obratiti upravo onako kako to danas svi rade.

Po jedno <3 4all koji su pročitali txt do kraja. Nemojte se 3pujete ili da qq-te ako baš i ne razumijete ovaj dio. Ae dbro, ali bzvz ako ne kapirate. Sigurno jedva čekate 5ak da se zzm qq kao neki rtrd-i. Ćemo probati da ne soliramo mnogo pa app. Nzm-o, o5 se čitamo kada postavimo neki novi post. Đa nam se što nas pratite i na fejsu i na tw, to je ql, xtra. Msm, dns o5 ozb ne stižemo od posla da blejimo na TL. Zato Ć, čjms, zz, brb, cmok, tf, nnč, ttk 😉

Poslije ovog malog izleta u svijet slenga možemo samo zaključiti sljedeće: pratite promjene, budite u tijeku, inovirajte jezik, uključite se i pokrenite vaše potrošače.

Jer jezik je živ! Zop!