Strateški trendovi u komunikaciji u 2020.

23.12.2019

U klizanju po tankom ledu, sigurnost nam je u brzini, savjetuje Bauman.

Osim očekivanog ulaska stranih brendova na domaća tržišta, na stabilnost podloge po kojoj se brendovi kreću utjecat će i nova, sve dominantnija generacija potrošača. Njihova, odnosno naša hipnotiziranost novim i eksperimentalnim, i neodložna, skoro pa dječja želja za trenutnim ispunjenjem hirova, zahtjeva strategiju sposobnu da nadigra sve game changere. Znamo da opstaje jedino onaj koji se brzo prilagođava, a prilagođavanje ponekad podrazumijeva određene trendove promatrati sa strane.

01 Brand “aktivizam”

Dekorativna zabrinutost za moralno savršenstvo drugih pokazala se u prethodnoj godini kao omot koji uspješno krije ne tako plemenite interese kompanija. Nastupanjem iz pozicije odvjetnika ugroženih članova društva, brendovi će za stol donijeti teme koje se tiču nejednakosti, ravnopravnosti, različitosti, životne sredine, mentalnog zdravlja, inkluzije itd. Lista tema je beskonačna i ima jednu važnu karakteristiku. Sastavljena je isključivo od globalno popularnih društvenih problema, zanemarujući one lokalne, za čije su rješavanje glasnogovornici barem jednako potrebni. Ovaj trend posljedica je podržavanja placebo kampanja čija se briga za društvo završava u točki ostvarenja kvartalnih rezultata.

02 Brand aktivizam

Selektivna osjetljivost na društvene probleme od strane jednih, dat će priliku drugim brendovima da se istaknu. Onima koji neće samo površno zagrebati osjetljive teme i kojima je odgovorno poslovanje najprije etički čin, a tek onda dio marketinškog nastupa. Uz to, brendovi bi trebalo da imaju na umu da pripadnici generacije Z glasno izražavanje stavova neće smatrati samo pozitivnim, već i neophodnim ponašanjem brendova. Polako će početi da, umjesto na njihovo postojanje, reagiraju na njihov nedostatak. Naredna godina je zato jedan od posljednjih šansi da se uhvati zalet, jer današnji trend postaje sutrašnji standard.

03 Brand as a friend

Brendovi boje ne samo potrošačka, već i naša socijalna iskustva. Bilo bi čudno da njihova sveprisutnost na dnevnom nivou ne rezultira pripisivanjem nekih ljudskih karakteristika od strane potrošača. Možda ih ne gledamo baš kao prijatelje, ali kao poznanike od kojih ipak imamo neka očekivanja – sigurno. Faktor koji će dodatno razdrmati ovo polje u regiji je ekspanzija malih domaćih poduzetnika i obiteljskih biznisa, po prirodi dosta bližih potrošaču od velikih kompanija. Bit će zanimljivo ispratiti njihov odgovor na humanizaciju brendova.

04 U trgovini igračaka

Tako će se brand manageri osjećati ove godine. Izborna, godina Olimpijskih igara i Europskog prvenstva u nogometu, godina isprobavanja novih društvenih platformi, popularizacije podcasta i razvoja ozbiljnog lokalnog gaming tržišta. Umjesto prisustva svuda gdje se biti može, pametnije je birati one prilike koje su u skladu sa vrijednostima branda i u kojima je ciljana publika zaista prisutna. Zato, brand manageru, vrijeme je da počneš raditi na svom FOMO.

05 Hrabrije sa podacima

Big data u domaću industriju i dalje ulazi na mala vrata. Ipak, kombiniranje demografskih podataka i općih društvenih trendova, rezultiralo je zapaženim kampanjama u 2019. godini. Ma koliko je naglašavanje određenih životnih uloga u njima umorilo ostatak nacije, rezultati su, čini se, postignuti i led je probijen. Empathy sells. Slijedi nam nastavak prikupljanja podataka, detaljnijeg praćenja ciljne grupe i više personalizirane komunikacije, ne samo uslijed poznavanja kupovne moći, već i životnih faza u kojima se kupci nalaze.

06 Nike sindrom

Nekoliko ovogodišnjih kampanja u kojima se kompanije postavljaju kao motivacijski govornici u čijem se glasu osjeća beskonačna količina razumijevanja namijenjena obeshrabrenom gledaocu, najavljuju da je osnaživanje publike stiglo i kod nas. Ipak, oprezno sa komuniciranjem happy-happy-shiny-shiny poruka. Potrošači u regionu više su skeptični i manje podložni njihovom uticaju. Među razlozima za to ima i onih na koje kompanije mogu utjecati. Hijerarhija potreba kaže – uvjet da se ostvare „više“ potrebe je zadovoljenje onih osnovnih. U našem slučaju, prije nego što brandovi probaju da se prema potrošačima postave kao Nike, bilo bi lijepo da osiguraju kvalitetnu osnovnu uslugu.

Tekst je prvobitno objavljen i pisan za portal Trendovi.rs