Znamo što Fortune 500 globalnih kompanija radi u digitalu i na društvenim mrežama, ali htjeli smo provjeriti kakva je domaća praksa. Na pitanje odakle početi, odmah nam se ukazala NIN-ova lista TOP 300 kompanija u Srbiji. Osim tradicionalnih medija kojima se služe najbolje srpske kompanije i njihovi marketinški timovi kako bi nekoga učinili vidljivim na tržištu i pozicionirali ga, svakako da veliku ulogu u proteklim godinama i godinama koje dolaze imaju društvene mreže. Naša ideja je bila da to istražimo.
NAŠA METODA
Gore spomenutu listu suzili smo na prvih 100 najboljih srpskih kompanija. U analizu smo uvrstili i brendove koji su u sastavu navedenih kompanija i došli smo do brojke od 150 brendova. Onda smo počeli da pretražujemo njihovo prisustvo na sljedećim društvenim mrežama i platformama: Blog, Facebook, Twitter, Pinterest, YouTube, Google+, Instagram, Foursquare i LinkedIn.
Kriterije smo postavili na početku. Prvi korak pri pretrazi bloga je bila pretraga preko Googlea po ključnoj riječi blog, a naredna da se u okviru stranice određene kompanije izvrši identična pretraga koristeći istu ključnu riječ. Kod pretraživanja društvene mreže Facebook bilo nam je bitno prisustvo kompanije ili njenih brendova na ovoj mreži (kojih može biti više), bez ulaženja u ocjenjivanje sadržaja na stranicama, ovog puta. Kod Twittera nam je bilo važno da pored otvorenog Twitter profila, kompanijski ili brend nalog mora biti aktivan. Kao neaktivan nalog računali smo svaki na kome sadržaj nije postavljan duže od 30 dana.
PRVA SAZNANJA
Neke od društvenih mreža u Srbiji imaju veliku popularnost, dok su druge gotovo nevidljive za kompanije, te njihovi potencijali ostaju neiskorišteni. Poražavajuća je činjenica da jedan dio kompanija nema nikakvog izlaza u online svet, čak ni službenu stranicu koja bi pružala osnovne kontakt podatke ili bar osnovne podatke o poslovanju!
Zakonska regulativa koja zabranjuje oglašavanje pojedinim industrijskim granama je jedna od kočnica, ali izgleda i nedovoljno poznavanje efekata i prednosti prisustva na društvenim mrežama.
Prvi u našem istraživanju bio je blog i brojka je poražavajuća. Od 100 kompanija s naše liste, samo 17 koristi blog. Čini se da malo kompanija razumije moć koju blog ima u privlačenju klijenata i kupaca, a još nespretniji su njihovi pokušaji da pod svaku cijenu imaju ovu platformu. Primjer dobre prakse je blog kompanije Delta Holding, odnosno brenda Delta Agrar, čiji je djelotvoran kanal komunikacije s ciljanom publikom baš blog.
DRUŠTVENE MREŽE
Suprotnost blogu je Facebook, gdje smo kada je u pitanju prisustvo vodećih 100 srpskih kompanija dobili znatno bolje rezultate. Nesumnjivo je da se broj korisnika ove društvene mreže samo u Srbiji mjeri u milijunima, pa su i kompanije ovo vidjele kao način da dopru do što brojnije publike, u ovom slučaju kroz stranice svojih brendova ili korporativne Facebook stranice. Čak 58% kompanija za svoj kanal komunikacije izabralo je ovu društvenu mrežu, gdje se preselilo i oglašavanje svojih proizvoda i usluga.
Ali ni u ovom djelu nismo uspeli nadmašiti svjetsku listu Fortune 500, gdje čak 80% kompanija ima svoju Facebook stranicu. Neka od istraživanja u svijetu pokazuju da se je tipičan korisnik Twittera mlad, bogat, fakultetski obrazovan muškarac. Srbija nije najbolje tržište za potvrđivanje ove teze, ali činjenica je da ova društvena mreža privlači ljude koji žele da se njihovo mišljenje o određenim stvarima čuje i time bar donekle utječu na javno mnijenje. Naše istraživanje pokazuje da svega 32 kompanije prisutno je na Twitteru ili 32% njih. Kompanije se ni ovdje nisu najbolje snašle.
Kada je o “video gorostasu” riječ, 54% kompanija prisutno je na YouTubeu, a dominantan sadržaj na korporativnim kanalima su reklame, iste one koje se prikazuju i na tradicionalnim medijima. U najvećem broju slučajeva, YouTube i Google+ su povezani. Ipak, 3% više kompanija imalo je otvoren Google+ račun s osnovnim informacijama, što je konačna brojka od 57 kompanija.
SLABO PRISUSTVO NA FOTO ORIJENTIRANIM MREŽAMA
Nekad slika govori više od 1000 riječi, krilatica je koje se izgleda naše korporacije boje, jer je na obje društvene mreže – Pinterestu i Instagramu, prisutnost korporacija mala. Svega 17 % korporacija s liste TOP 100 otvorilo je račune na Instagramu i isto toliko ih je prisutno i na Pinterestu. Trend vrtoglavog porasta popularnosti Instagrama izgleda sa zakašenjenjem stiže do nas. Digitalni stručnjaci ne prepoznaju potencijale ovih mreža i ne savjetuju svoje klijente ili su klijenti još uvijek nevjerne Tome?
Foursquare, sada Swarm, je moramo priznati i na naše iznenađenje zabilježio jako dobre rezultate. Trenutno ga koristi čak 47 % kompanija. Svakako, važna je činjenica da ovdje korporacije nemaju potrebu za bilo kakvim angažiranjem, već je akcija usmjerena jedino na želju i volju svakog pojedinca da se čekira na nekoj lokaciji.
Na kraju, LinkedIn proglašavamo za kralja društvenih mreža, jer 59% kompanija ima otvoren račun na ovoj poslovnoj mreži. Kompanije su u ovoj društvenoj mreži našli pouzdanog partnera za komunikaciju sa zaposlenima i onima koji žele upoznati kompaniju, njene kvalitete i zahtjeve, ali zašto ne i s potencijalnim klijentima i kupcima.
PORUKE ZA 2015.
Ostaje zaključak da je najbolji rezultat u social media svijetu postigao LinkedIn, ali je on tek malo iznad polovice vodećih srpskih kompanija. Dobar dio njih i dalje odbija priznati internet i društvene mreže kao ravnopravnog sudionika u borbi za svakog potrošača i njegovu naklonost. A mlađe generacije, pogotovo milenijalci koji su sada već najveća potrošačka grupe, odrastaju uz četvrti medij i vjeruju mu bar onoliko koliko su njihovi roditelji vjerovali televiziji. Ostaje da popratimo hoće li ovu činjenicu prepoznati kompanije u bliskoj budućnost i iskoristiti sve prednosti društvenih medija u svojem poslovanju.
NAPOMENA
Istraživanje je rađeno u periodu krajem 2014. godina te početkom 2015. godine postoji mogućnost da je u međuvremenu došlo do blagog pomicanja statističkih podataka do kojih smo došli.
