Strateški trendovi u komunikaciji u 2020.

23.12.2019

U klizanju po tankom ledu, bezbednost nam je u brzini, savetuje Bauman.

Osim očekivanog ulaska stranih brendova na domaća tržišta, na stabilnost podloge po kojoj se brendovi kreću uticaće i nova, sve dominantnija generacija potrošača. Njihova, odnosno naša hipnotisanost novim i eksperimentalnim, i neodložna, maltene dečija želja za trenutnim ispunjenjem hirova, zahteva strategiju sposobnu da nadigra sve game changere. Znamo da opstaje jedino onaj ko se brzo prilagođava, a prilagodjavanje ponekad podrazumeva određene trendove posmatrati sa strane.

01 Brand “aktivizam”

Dekorativna zabrinutost za moralno savršenstvo drugih pokazala se u prethodnoj godini kao omot koji uspešno krije ne tako plemenite interese kompanija. Nastupanjem iz pozicije advokata ugroženih članova društva, brendovi će za sto doneti teme koje se tiču nejednakosti, ravnopravnosti, različitosti, životne sredine, mentalnog zdravlja, inkluzije itd. Lista tema je beskonačna i ima jednu važnu karakteristiku. Sastavljena je isključivo od globalno popularnih društvenih problema, zanemarujući one lokalne, za čije su rešavanje glasnogovornici barem jednako potrebni. Ovaj trend posledica je podržavanja placebo kampanja čija se briga za društvo završava u tački ostvarenja kvartalnih rezultata.

02 Brand aktivizam

Selektivna osetljivost na društvene probleme od strane jednih, daće priliku drugim brendovima da se istaknu. Onima koji neće samo površno zagrebati osetljive teme i kojima je odgovorno poslovanje najpre etički čin, a tek onda deo marketinškog nastupa. Uz to, brendovi bi trebalo da imaju na umu da pripadnici generacije Z glasno izražavanje stavova neće smatrati samo pozitivnim, već i neophodnim ponašanjem brendova. Polako će početi da, umesto na njihovo postojanje, reaguju na njihov nedostatak. Naredna godina je zato jedan od poslednjih vozova da se uhvati zalet, jer današnji trend postaje sutrašnji standard.

03 Brand as a friend

 Brendovi boje ne samo potrošačka, već i naša socijalna iskustva. Bilo bi čudno da njihova sveprisutnost na dnevnom nivou ne rezultira pripisavanjem nekih ljudskih karakteristika od strane potrošača. Možda ih ne gledamo baš kao prijatelje, ali kao poznanike od kojih ipak imamo neka očekivanja – sigurno. Činilac koji će dodatno razdrmati ovo polje u regionu je ekspanzija malih domaćih preduzetnika i porodičnih biznisa, po prirodi dosta bližih potrošaču od velikih kompanija. Biće zanimljivo ispratiti njihov odgovor na humanizaciju brendova.

04 U prodavnici igračaka

 Tako će se brend menadžeri osećati ove godine. Izborna, godina Olimpijskih igara i Evropskog prvenstva u fudbalu, godina isprobavanja novih društvenih platformi, popularizacije podcasta i razvoja ozbiljnog lokalnog gejming tržišta. Umesto prisustva svuda gde se biti može, pametnije je birati one prilike koje su u skladu sa vrednostima brenda i u kojima je ciljana publika zaista prisutna. Zato, brand menadžeru, vreme je da počneš da radiš na svom FOMO.

05 Hrabrije sa podacima

Big data u domaću industriju i dalje ulazi na mala vrata. Ipak, kombinovanje demografskih podataka i opštih društvenih trendova, rezultiralo je zapaženim kampanjama u 2019. godini. Ma koliko je naglašavanje određenih životnih uloga u njima umorilo ostatak nacije, rezultati su, čini se, postignuti i led je probijen. Empathy sells. Sledi nam nastavak prikupljanja podataka, detaljnijeg praćenja ciljne grupe i više personalizovane komunikacije, ne samo usled poznavanja kupovne moći, već i životnih faza u kojima se kupci nalaze.

06 Nike sindrom

 Nekoliko ovogodišnjih kampanja u kojima se kompanije postavljaju kao motivacioni govornici u čijem se glasu oseća beskonačna količina razumevanja namenjena obeshrabrenom gledaocu, najavljuje da je osnaživanje publike stiglo i kod nas. Ipak, oprezno sa komuniciranjem happy-happy-shiny-shiny poruka. Potrošači u regionu više su skeptični i manje podložni njihovom uticaju. Među razlozima za to ima i onih na koje kompanije mogu uticati. Hijerarhija potreba kaže – uslov da se ostvare „više“ potrebe je zadovoljenje onih bazičnih. U našem slučaju, pre nego što brendovi probaju da se prema potrošačima postave kao Nike, bilo bi lepo da obezbede kvalitetnu osnovnu uslugu.

 

Tekst je prvobitno objavljen i pisan za portal Trendovi.rs