Pioniri na Digital Takeoveru 2019

Marketingaši iz raznih kompanija, agencija i drugi digitalni eksperti i ove godine su u velikom broju posjetili već regionalno etabliranu “inovativnu edukacijsku platformu” u Zagrebu, a riječ je naravno o Digital Takeoveru 2019. Neki ga ocjenjuju kao najposjećenijeg do sada, a između mnogih panelista i sudionika posebno su se istaknula četiri ključna predavača.

Dr. Nenad Filipović je predavač, voditelj MBA projekta i akademski direktor IEDC – Poslovne škole Bled, a svoje predavanje započeo je s kratkom izjavom kako do digitalne transformacije dolazi samo u slučaju kada je to “hitno i bitno”. Ističe kako je tehnologija ono što pokreće posao i kako s vremenom njezin utjecaj samo raste, ali na čelu brojnih kompanija još uvijek sjede ljudi koji svojim izjavama pokazuju kako to zapravo ne razumiju. Ako su neki od njih sjedili na njegovom predavanju, imali su prilike čuti koje korake moraju poduzeti kako bi to promijenili i uspješno pokrenuli proces digitalne transformacije, a utjecaj je sigurno bio i veći ako su gledali njegov hologram iz susjedne dvorane. Što je bilo jako cool. 🙂

Johan Ronnestam slovi kao vodeći švedski brend ekspert, a osvajač je i Lava u Cannesu. Govoreći o digitalnoj transformaciji prisjetio se starog pretraživača Altavista, koji je u svojem sučelju imao mnogobrojne opcije koje je korisnik mogao odabrati prije pretraživanja određenog pojma. Tada, 1998. godine došao je Google preglednik, a kada ga je prvi put otvorio pomislio je da oni koji su ga lansirali nemaju pojma o web preglednicima. Prazno sučelje uz svega dvije opcije; Pretraži i prepoznatljivi I feel lucky/Prati me sreća gumbi koji i danas stoje na istoj poziciji, postali su jednostavnija i efikasnija opcija za pregledavanje sadržaja na internetu i u svega mjesec dana Google je postao vodeći u svojoj kategoriji. Općenito, Ronnestam smatra kako su disruptori uvijek pojedinci koji nisu u potpunosti upoznati s područjem u kojem djeluju, ali im sine ideja kako neke stvari raditi drugačije. Ako su dovoljno hrabri usude se svoju ideju i provesti, a ako je ideja dobra, onda su upravo oni ti koji mijenjaju dosadašnju praksu. Smatra da je u konačnici najvažnije ponuditi vrijednost proizvoda ili usluge, ali i nasmijati, odnosno usrećiti korisnike.

Jesper Laursen je osnivač Native Advertising Institutea i vodeći danski stručnjak za content marketing. Na samom početku predavanja iznio je jako zanimljivu činjenicu – da je Hrvatska po pitanju uspješnosti i prihvaćenosti native oglašavanja na nevjerojatnom prvom mjestu, a iza nje slijedi SAD. Publika sve manje trpi klasične reklame i ne voli da je se prekida tijekom konzumacije sadržaja te očekuje da joj se pristupi s kvalitetnim i vrijednim sadržajem. Njegova predviđanja su da će do 2020. godine ulaganja u native oglašavanje porasti za 19% u odnosu na 2015. godinu kada je to iznosilo svega 10% ukupnog budžeta za oglašavanje. U svojem izlaganju predstavio je elemente uspješnog native oglašavanja te podijelio svoje bogato iskustvo kroz praktične primjere.

Zvijezda Digital Takeovera 2019 definitivno je bio Kjell A. Nordström, autor bestsellera Funky Business i jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca. Kada je ušao u dvoranu, među publikom se osjetio blagi “starstruck efekt” i opće oduševljenje. Pošto sam i sama veliki fan i jedna od onih kojima je Funky business bio svojevrstan manifest, bilo mi je veliko zadovoljstvo slušati ovog ekscentričnog eksperta. S nama je podijelio kakav utjecaj će digitalna transformacija imati na svijet te kojom brzinom se odvijaju promjene, a da toga još nismo ni svjesni. On smatra kako je čovječanstvo u ovom trenutku na početku brze urbanizacije te da smo se rodili u vrijeme kada je postojalo 200 država, a do kraja našeg života zamijenit će ih 600 gradova koji će se toliko proširiti da će apsorbirati sve oko sebe.

Razvoj tehnologije i njezine promjene uzrokovane disruptorima danas su 10 puta brže od promjena u vrijeme industrijalizacije, ali i sama tehnologija danas je puno moćnija i ima 300 puta veći utjecaj na naš život. Samim time, urbanizacija se odvija 3000 puta brže nego nekadašnja industrijalizacija. Zašto ljudi hrle u gradove, a imamo sve što nam je potrebno da radimo i funkcioniramo dislocirani od svih? Kjellov odgovor je jednostavan – artikulirano, službeno znanje i obrazovanje više nije dovoljno. Sve što je moguće digitalizirati, u naredno vrijeme će se digitalizirati, a logičnim slijedom će se i masovno kopirati. Upravo zato znanje koje je dostupno svima izgubilo je na važnosti, a u gradovima se okupljamo kako bi učili od drugih jer “ne možemo izgovoriti i izraziti sve što znamo”. Ako tome dodamo činjenicu da se svakih 26 mjeseci postojeće znanje udvostručuje, jasno je kako ne možemo raditi sami već funkcionirati u timovima.

Dotaknuo se i obiteljske degradacije koja se u nekim društvima svela na svega jednu osobu u kućanstvu, na život u matrici gdje se pojedincima upravlja kroz različite vanjske faktore, kao i teorije transakcija između najmanjih društvenih aktivnosti koje disruptori mijenjaju digitalizacijom i na taj način im ruše cijenu. Smatra kako smo danas svi kapitalisti bez obzira na model koji se prakticira u pojedinim državama, jer kapitalizam kao mehanizam sve svodi na isti princip i dijeli u dvije kategorije – efikasno i neefikasno.

Kjell ističe da je mašta to što nas diferencira od drugih vrsta, kao i mogućnost da je podijelimo s drugim pripadnicima svoje vrste. Tako nastaju zajedničke vizije i ideje, bilo da se radi o religiji ili brendovima, a one pokreću svijet oko nas.

Na konferenciji se govorilo još i o kupovnim navikama žena na internetu, važnosti podataka i informacija u digitalnom dobu, umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni, konzumaciji medija u digitalnom dobu i novom tumačenju digitalnih metrika, a uoči posljednjeg predavanja dodijeljena su i Business Leaders priznanja. Među ovogodišnjim dobitnicima bili su Hrvatski Telekom, Hrvatska pošta, Zagrebačka banka, osječki startup Orqa FPV te Locastic i OmoLab za razvoj aplikacije OmoReader koja pomaže djeci s disleksijom.

Što smo naučili od ovogodišnjeg Digital Takeovera? Da je digitalna transformacija u tijeku i da najbolje tek slijedi, ali u puno većim razmjerima nego što možemo zamisliti. Moramo razumjeti što je ona i kuda nas može dovesti jer ćemo u suprotnom, riječima Nenada Filipovića – “završiti kao kuhane žabe”. Mnogi će reći da to nije ništa novo što do sada nismo znali, ali rijetki su oni koji to u praksi i dokažu.